Jezik :
SWEWE Član :Prijava |Registracija
Traži
Enciklopedija zajednica |Enciklopedija odgovori |Pošaljite pitanje |Rječnik Znanje |Postavi znanja
Pitanja :250. pr Wang
Posjetilac (102.8.*.*)[Arapski ]
Kategorija :[Povijest][Drugi]
Moram odgovoriti [Posjetilac (18.222.*.*) | Prijava ]

Slika :
Tip :[|jpg|gif|jpeg|png|] Bajt :[<2000KB]
Jezik :
| Provjerite kod :
Sve odgovori [ 1 ]
[Posjetilac (112.0.*.*)]odgovori [Kineski ]Vrijeme :2022-06-05
Kralj Zhuang Xiang popeo se na prijestolje

Godine 250. prije Krista, kada je Yirenov otac, kralj Xiaowen, umro tri dana nakon službenog uzašašća na prijestolje, Yiren se uspješno popeo na prijestolje kao kralj Zhuangxiang.
Kralj Xiang od Qinzhuanga (秦庄襄王), kurtoazno ime Yiren, promijenio je ime u Chu (280. pr. – 247. pr.), sin kralja Xiaowena od Qina, oca kralja Zhenga od Qina (Qin Shi Huang). Kralj Xiaowen uspio je na prijestolju nakon svoje smrti. Vladao je 3 godine i umro od bolesti. Pokopan u Listu. Yi Yiren, koji je živio kao talac u Handanu, glavnom gradu države Zhao, jer je država Qin više puta napala Zhaoa, a njegova je situacija bila vrlo teška. U to je vrijeme veliki trgovac dinastije Wei, Lü Buwei, saznao za svoju situaciju, mislio da je "čudna roba", odlučio se politički kockati, pa ga je uspio upoznati i postao blizak prijatelj. Lü Buwei podmitio je lady Huayang, koju je prijestolonasljednik An Guojun (princ Xiaowen od Qina), podmitio teškim novcem, zbog čega je uvjerila Guojuna da napravi konkubinu. Kako bi pridobio naklonost lady Huayang, koja je rođena u Chu kraljevstvu, yiren je promijenila ime u Chu po nalogu Lü Buweija..Nakon što je Yiren uspio na prijestolju, lady Zun Huayang postala je carica udovica; Bai Lü Buwei bio je Xiangguo, Fengwen Xinhou, 100.000 kućanstava u Luoyangu, a obnašao je vlast carske vlade...
Iste godine, Ying Zheng i Zhao Ji vratili su se u Qin.

Arhimed otkrio princip uzgona

Oko 250. godine prije Krista Arhimed je otkrio načelo uzgona.
Arhimed, veliki grčki matematičar i mehaničar. Rođen u Sirakuzi na Siciliji, umro je na istom mjestu. U svojim ranim godinama Aleksandar je studirao s euklidnim studentima u tadašnjem kulturnom središtu, a kasnije je održavao bliski kontakt s Aleksandrovim znanstvenicima, pa je bio član Aleksandrove škole. Kralj Hiello iz Sirakuze zatražio je od zlatara da napravi krunu od čistog zlata, a budući da je sumnjao da je pomiješana sa srebrom, zamolio je Arhimeda da ga identificira. Kada je ušao u kadu kako bi se okupao, voda se izlila iz bazena i shvatio je da predmeti različitih materijala, iako je težina ista, ali zbog različitih volumena ispuštena voda ne smije biti jednaka. Na temelju ove istine može se prosuditi je li kruna preljubnička.Arhimed je ushićeno skočio i otrčao kući gol vičući: "Eureka! Eureka!" (grčki za "pronašao sam") Sažeo je ovo temeljno načelo hidrostatika, naime da je težina predmeta u tekućini jednaka težini tekućine koja se ispušta, u svojoj poznatoj knjizi O plutajućim tijelima, koja je kasnije postala poznata kao "Arhimedsko načelo"...
Rimska kultura

Nakon 250. godine prije Krista u Rimu su se pojavile najranije škole grčke kulture i grčki učenjaci, a pojavom tih škola i dolaskom znanstvenika grčka kultura počela je prodirati u rimsko društvo.
U početku su škole u Rimu bile dvojezične na grčkom i latinskom jeziku, a kasnije su postajale sve više grčke. Uskoro je zahtjev da se može čitati grčku književnost postao posebnost općeg obrazovanja. Za vrijeme vladavine cara Vespazijana (69-79), latinski i grčki bili su akademski jezici države. Cezar (100.-44. pr.) naručio je od Varra (116.-27. pr.), najučenijeg učenjaka u Rimu u to vrijeme, da pronađe i predsjeda javnom knjižnicom. Od tada, Rim posjeduje nekoliko vlastitih knjižnica. U vrijeme Rimske Republike i cijelog Carstva, iako su grčki jezik i akademski studij Grčke cvjetali, nijedna rimska škola nije bila na razini bliskoj onoj obrazovnih centara Atene i Aleksandrije.Čak i staro Rimsko Carstvo nikada nije imalo svoje sveučilište, koje je bilo usko povezano s obilježjima rimskog grada-državnog društva, i jednako usko povezano s karakteristikama kasnijeg Rimskog Carstva...
Traži

版权申明 | 隐私权政策 | Autorsko pravo @2018 Svjetska enciklopedijsko znanje