[Posjetilac (112.0.*.*)]odgovori [Kineski ] | Vrijeme :2022-06-22 | Bozoni, elementarne čestice koje se ne čuvaju u interakcijama, ponašaju se u skladu sa statističkim pravilima "Bose-Einsteinove statističke metode" koju su 1920. godine razvili Satyendra bose (1894.-1974.) i Albert Einstein. Uzoran bozon je foton, čestica svjetlosti, koja proizvodi veliki broj fotona svaki put kad se upali svjetiljka. Koristeći Bose-Einsteinovu metodu statistike, elektromagnetsko zračenje opisano je kao fotonski "plin", a moguće je predvidjeti sva svojstva zračenja crnih tijela bez korištenja fluktuacija zračenja. Ovo je primjer dualnosti valnih čestica u kvantnom svijetu. Dualnost valnih čestica drži da se entiteti poput fotona ili elektrona mogu opisati u smislu valova i čestica. Bozoni su čestice u kvantnoj teoriji odgovorne za prijenos sila. Na primjer, elektromagnetske sile mogu se opisati kao dvije nabijene čestice: kao što je razmjena fotona između elektrona i protona, poput dodavanja između dva nogometaša. Prema kvantnoj fizici, ključno svojstvo bozona je njegovo okretanje. Okretanje svih bozona je ili nula ili cijeli broj 1h, 2h, 3h i tako dalje. To je pomalo poput okretanja dječjeg žiroskopa, ali ne baš kao okretanje žiroskopa, jer čestica s polu-cijelim okretanjem poput elektrona mora se dvaput "vrtjeti" kako bi se vratila u početno stanje. Boson: Je čestica s cijelim brojem okretanja prema Bose-Einsteinovoj statistici. Bez poštivanja Paulijevog principa nekompatibilnosti, Bose-Einsteinova kondenzacija može se pojaviti na niskim temperaturama. U skladu s Bose-Einsteinovom statistikom: izolirani sustavi koji se sastoje od potpuno identičnih bozona, pri toplinskoj ravnoteži, imaju broj čestica raspoređenih na energetskoj razini εi, Ni =gi/(e^(α βεi)-1). α je Lagrangeov multiplikator; β = 1/(kT) i određena je temperaturom sustava, gustoćom čestica i masom čestica. εi je energija energetske razine i, a gi je degeneracija energetske razine. Mikroskopske čestice koje slijede Bose-Einsteinovu statistiku. Bozoni imaju spin od 0 ili cijelih brojeva, kao što su fotoni, π mezoni itd. Kompozitne čestice koje se sastoje od bozona ili čak fermiona također imaju okretaje od 0 ili cijele brojeve, pa su i bozoni.
CeRN je jučer (13. prosinca 2011.) objavio važne podatke velikog hadronskog sudarača (LHC). Teorija objašnjava zašto čestice imaju masu i tako evoluiraju u sve oko nas, a ako se ova čestica potvrdi, bit će to jedno od najvećih otkrića čovječanstva u posljednjih 100 godina. |
|