Jezik :
SWEWE Član :Prijava |Registracija
Traži
Enciklopedija zajednica |Enciklopedija odgovori |Pošaljite pitanje |Rječnik Znanje |Postavi znanja
Pitanja :Bozoni
Posjetilac (106.198.*.*)[Tamilski jezik ]
Kategorija :[Znanost][Znanost Znanje]
Moram odgovoriti [Posjetilac (35.172.*.*) | Prijava ]

Slika :
Tip :[|jpg|gif|jpeg|png|] Bajt :[<2000KB]
Jezik :
| Provjerite kod :
Sve odgovori [ 1 ]
[Posjetilac (112.0.*.*)]odgovori [Kineski ]Vrijeme :2022-06-22
Bozoni, elementarne čestice koje se ne čuvaju u interakcijama, ponašaju se u skladu sa statističkim pravilima "Bose-Einsteinove statističke metode" koju su 1920. godine razvili Satyendra bose (1894.-1974.) i Albert Einstein. Uzoran bozon je foton, čestica svjetlosti, koja proizvodi veliki broj fotona svaki put kad se upali svjetiljka.
Koristeći Bose-Einsteinovu metodu statistike, elektromagnetsko zračenje opisano je kao fotonski "plin", a moguće je predvidjeti sva svojstva zračenja crnih tijela bez korištenja fluktuacija zračenja. Ovo je primjer dualnosti valnih čestica u kvantnom svijetu. Dualnost valnih čestica drži da se entiteti poput fotona ili elektrona mogu opisati u smislu valova i čestica. Bozoni su čestice u kvantnoj teoriji odgovorne za prijenos sila. Na primjer, elektromagnetske sile mogu se opisati kao dvije nabijene čestice: kao što je razmjena fotona između elektrona i protona, poput dodavanja između dva nogometaša.
Prema kvantnoj fizici, ključno svojstvo bozona je njegovo okretanje. Okretanje svih bozona je ili nula ili cijeli broj 1h, 2h, 3h i tako dalje. To je pomalo poput okretanja dječjeg žiroskopa, ali ne baš kao okretanje žiroskopa, jer čestica s polu-cijelim okretanjem poput elektrona mora se dvaput "vrtjeti" kako bi se vratila u početno stanje.
Boson: Je čestica s cijelim brojem okretanja prema Bose-Einsteinovoj statistici. Bez poštivanja Paulijevog principa nekompatibilnosti, Bose-Einsteinova kondenzacija može se pojaviti na niskim temperaturama. U skladu s Bose-Einsteinovom statistikom: izolirani sustavi koji se sastoje od potpuno identičnih bozona, pri toplinskoj ravnoteži, imaju broj čestica raspoređenih na energetskoj razini εi, Ni =gi/(e^(α βεi)-1). α je Lagrangeov multiplikator; β = 1/(kT) i određena je temperaturom sustava, gustoćom čestica i masom čestica. εi je energija energetske razine i, a gi je degeneracija energetske razine.
Mikroskopske čestice koje slijede Bose-Einsteinovu statistiku. Bozoni imaju spin od 0 ili cijelih brojeva, kao što su fotoni, π mezoni itd. Kompozitne čestice koje se sastoje od bozona ili čak fermiona također imaju okretaje od 0 ili cijele brojeve, pa su i bozoni.

CeRN je jučer (13. prosinca 2011.) objavio važne podatke velikog hadronskog sudarača (LHC). Teorija objašnjava zašto čestice imaju masu i tako evoluiraju u sve oko nas, a ako se ova čestica potvrdi, bit će to jedno od najvećih otkrića čovječanstva u posljednjih 100 godina.
Traži

版权申明 | 隐私权政策 | Autorsko pravo @2018 Svjetska enciklopedijsko znanje